Planinarski klub “Vrbica” organizuje planinarsku akciju
„Međunarodni dan planina i novogodišnje druženje na Jastrebcu“
12-13.12.2026. (subota-nedelja)
Svetski dan planina (engl.International Mountain Day) je godišnja proslava koju je odredila Generalna skupština Ujedinjenih nacija20. decembra2002. godine. Obeležava se svake godine od 2003. godine kako bi se stvorila svest o važnosti planina, istaknule mogućnosti i ograničenja u razvoju planina kao i to da bi se radilo na pozitivnim promenama na globalnom nivou.
Svetski dan planina je prilika za podizanje svesti o važnosti planina – one su dom za više od milijardu ljudi, izvor slatke vode za polovinu svetske populacije, stanište za mnoge biljne i životinjske vrste, centri biološke raznovrsnosti i kulturne raznolikosti, kao i mesta lepote i inspiracije, igraju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta i vodnih resursa, stanište su brojnih biljnih i životinjskih vrsta, planine pružaju vitalne ekosistemske usluge, poput regulacije klimatskih uslova. Ipak, uprkos njihovoj važnosti, planine su suočene s ozbiljnim izazovima. Klimatske promene uzrokuju topljenje glečera i promene u ekosistemima, što utiče na lokalne zajednice i globalni ekosistem, rašumljavanje i neodgovorno planiranje razvoja i turizma takođe predstavljaju pretnje očuvanju planinskih područja. Zbog svega toga Svetski dan planina postaje prilika za podizanje svesti o ovim pitanjima. Edukacija o očuvanju planinskih ekosistema i održivom razvoju važna je za prevazilaženje izazova, kao što i održiv pristup turizmu, zaštita šuma i smanjenje emisija gasova staklene bašte postaju imperativi u očuvanju planeta.
11. decembra 2003. godine obeležen je prvi Svetski dan planina. Svake godine se ovom danu dodeljuje tema koja se fokusira na različita pitanja, uključujući slatku vodu, mir, biodiverzitet ili klimatske promene. Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je zadužena za obeležavanje dana planina i ona predlaže temu kojom se svetska javnost upoznaje i poziva na ukazivanje i podizanje svesti o značaju planinskih područja širom sveta, njihovim vrednostima, problemima i uticajima koje one imaju na prirodna i društvena obeležja ovih područja i ljudi koji u njima žive

Jastrebac je planina koja se nalazi u središnjem delu Srbije, na prostoru između Niša, Aleksinca, Kruševca, Blaca i Prokuplja. Pripada rodopskom planinskom sistemu, što znači da je postala rasedanjem. Izgrađena je od paleozojskih škriljaca i magmatskih stena.

Masiv Jastrepca odvojen je od Kopaonika Jankovom klisurom na reci Blatašnici. Deli se na Veliki i Mali Jastrebac. Najviši vrhovi Velikog Jastrepca (ujedno i celog masiva) su Velika Đulica (1 491 m), Pogled (1 481 m), Mala Đulica (1 429 m), Stracimir (1 394 m), Zmajevac (1 381 m) itd. Oni predstavljaju prirodnu granicu između Toplice i Pomoravlja. Na istočnoj strani masiva je Mali Jastrebac, odvojen od Velikog prevojem Grebac, sa najvišim vrhom Kupinjak (946 m). Greben je dugačak 42 km i od njega se odvajaju široke kose, a najizrazitiji su prema severu vrhovi Zmajevac i Bela stena. Prevojem Grebac vodi put Prokuplje-Kruševac (preko Ribarske Banje).
Planina je hidrografski bogata, sa tokovima koji pripadaju slivovima Južne Morave, Toplice i Rasine.[
Jastrebac se odlikuje obilnom listopadnom, uglavnom bukovom i četinarskom šumom. Po lepoti se izdvajaju rezervat belih breza, ali i brojni vodeni tokovi, izvori i potoci. U okolnim rečicama i potocima mogu se naći rečni rakovi i slobodna pastrmka, što je znak izuzetno čiste vode. Za one koji vole prirodnu hranu, Jastrebac obiluje mnoštvom samoniklog jestivog bilja: sremuša, koprive, maslačka, divljih jagoda, jabuka i krušaka, raznih vrsta jestivih gljiva… koje je uz dobru pripremu, izuzetno zdrava hrana.
U podnožju Malog Jastrepca sa jugoistočne strane nalaze se Krajkovačko jezero i Oblačinsko jezero.[
POLAZAK: Subota 12.12.2025. godine u 6:00 časova sa platoa ispred pozorišta u Velikoj Plani.
MARŠUTA: Velika Plana – Kruševac – Planinarski dom Žarko Zarić i nazad.
Do 09:00 dolazak do planinarkog doma na Jastrebcu, priprema i polazak na pešačenje.
Staza od planinarskog doma (530 m n.v.) vodi uređenom šumskom i serpentinskom stazom do vidikovca Sokolov kamena, koji je poznati planinski vidikovac na Velikom Jastrepcu, smešten na nadmorskoj visini od 1025 metara.
Do vidikovca je potrebno nešto više od jednog sata tj oko 8 km i nešto preko 500 m ukupnog uspona. Spada u lakše do srednje teške staze.
Po povratku sa ture smeštaj u planinarskom domu Žarko Zarić, odmor i „novogodišnje druženje uz večeru“!
Učesnici ove akcije će, umesto konvencionalne tradicionalne proslave Nove godine „novogodišnjim druženjem i večerom“ u planinarskom domu ispratiti planinarsku godinu!
OPREMA: Planinarska oprema za očekivane vremenske uslove (bliže informacije kod vodiča)
HRANA: Iz ranca, poneti vodu na uspon. U planinarskom domu nas očekuje Novogodišnja večera, a sutra dan je moguć i doručak (opciono).
Večera: Predjelo, čorba, roštilj, salata, hleb i desert. Postoji opcija i posnog obroka (više informacija kod organizatora prilikom prijave).
KOTIZACIJA: 2700 dinara (Organizacioni troškovi, noćenje i večera). Za članove sa plaćenom članarinom za 2026. troškove puta snosi klub.
PRIJAVE: Krajnji rok za prijave je 7.12.2025. ili do popune mesta. Tom prilikom obavezna je uplata akontacije od 1500 dinara. Prijave se mogu izvršiti kod organizatora ili u prostorijama kluba svakog četvrtka od 19 – 20 časova.
ORGANIZATOR: Nenad Dinčić- Koska 064/117-8141
Na ovu akciju mogu krenuti samo fizički spremni planinari. Svi učesnici idu na sopstvenu odgovornost, uz strogo pridržavanje uputstava vođe akcije.
Svaki učesnik obavezan je da ponese overenu zdravstvenu knjižicu, važeća lična dokumenta i planinarsku knjižicu sa plaćenom članarinom za 2026. godinu.
Gore navedena satnica je okvirna. Organizator/vodič zadržava pravo izmene satnice ili programa u slučaju nepredviđenih okolnosti.*


